Online psiholog, psihološko savetovanje i psihoterapija

online psiholog savetovanje i psihoterapija.

online psiholog

Online psiholog, psihološko savetovanje i psihoterapija

 

 

skype i viber online psiholosko savetovanje i psihoterapija

 

Osnovna uputstva o ONLINE savetovanju:

Stanovništvo Evrope i evropski psihoterapeuti suočavaju se sa situacijom bez presedana: brzim širenjem korona virusa (Covid-19) po Evropi. Od nas se traži da se samoizolujemo, da izbegavamo kontakt sa drugima, kao i nepotrebna putovanja. Ovo je prvi put u istoriji da je psihoterapijska praksa “licem u lice” ograničena u tako širokom obimu, te se zato nalazimo u nepoznatim vodama. Kao psihoterapeuti, radimo sa ranjivim kategorijama klijenata i pacijenata, koje ne bismo smeli da napustimo i prepustimo životnim problemima, koji mogu biti pogoršani izazovima koje donosi ova epidemija. Srećom, relativno skori razvoj „Online psihoterapije“ pruža mogućnosti za nastavak rada i podrške bar onim klijentima / pacijentima koji su u mogućnosti i koji su voljni da pređu na psihoterapijski rad na novim medijskim tehnologijama. Neki od vas već rade online, u okviru svoje psihoterapijske prakse. Za druge to može biti nov izazov za savladavanje tehnologije i specifičnosti psihološkog prostora na online sastancima. Poslednjih godina, online psihoterapija se razvila kao posebna varijacija psihoterapije, ili možda čak i kao novi modalitet, koji ima svoja pravila, tehnike, mogućnosti, kao i izazove i skrivene opasnosti. Nažalost, jasne smernice za vođenje dobre prakse online terapije, kao i obuka za ovaj vid psihoterapije, još uvek nisu široko dostupne u Evropi. EAP je, stoga, odlučio da objavi nacrt koji je već objavljen pod vođstvom prethodnog predsednika, Adriana Rhodesa, u obliku “privremenih saveta za sprovođenje online psihoterapije.” EAP će nastaviti da razvija ovaj vodič, kao i elektronsku biblioteku, ali u međuvremenu, ove privremene smernice, pružiće neophodne informacije i upustva evropskoj psihoterapijskog zajednici. Smernice i saveti za sprovođenje online psihoterapije Kao odgovor na pandemiju Covid-19, mnogi psihoterapeuti prelaze na rad putem različitih online platformi, kako bi nastavili rad sa svojim klijentima na način koji obe strane štiti od izlaganja riziku od obolevanja. “Online terapija” se obično odnosi na četiri formata: telefon; video konferencije; strukturirana e-mail terapija; i Instant Messaging (I.M. – „tekst-ćaskanje“). Postoje čvrsti dokazi da je internet psihoterapija efikasna, iako se pokazalo da ne odgovara svakom psihoterapeutu, kao ni svakom klijentu. Iako ovaj vid psihoterapije deli teorijske koncepte i mnoge prakse sa terapijom “licem u lice”, postoje i razlike – baš kao što postoje razlike između, recimo, individualne psihoterapije i psihoterapije parova. Ovaj dokument je donet kako bi naznačio neka pitanja koja ćete morati da razmotrite ako niste do sada imali iskustva sa online psihoterapijskim radom. Sastavio ga je Adrian Rhodes, bivši predsednik EAP-a i trenutno predsedavajući ACTO – „Udruženja za savetovanje i terapiju na mreži“ (Ujedinjeno Kraljevstvo). Dokument nije sveobuhvatan; dalje revizije biće podnesene odboru EAP-a na razmatranje i ratifikaciju. Procena: Procena je zahtevan deo psihoterapije i zahteva posebnu pažnju. Oni koji nisu upoznati sa radom na mreži i koji za nju nisu prošli obuku, moraće da budu oprezniji kada primaju online klijente. Posebno ćete morati da obratite pažnju na: • Rizik – kako proceniti, nadgledati i reagovati na njega. Odnosi se na: – samoubistvo i samopovređivanje; – nanošenje štete drugima; – rizik za klijenta od nekog drugog; – prisustvo lične podrške. • Psihološki profil klijenta: – Ego snaga – Upotreba droga i alkohola – Depresija – Poremećaji ličnosti itd. • Moraćete dobro da razmislite o tome koji su vam kontaktni podacima potrebni, uključujući zdravstvene ili socijalne radnike koji su lokalni za pacijenta. Poverljivost i sigurnost • “Skype” se ne smatra sigurnom platformom za viđanje klijenata. • Mnogi online terapeuti koriste platformu „Zoom“, jer je veoma sigurna. – Ispunjava veoma visoke standarde „HIPAA“, američkog pravnog sistema za bezbednost na mreži; – Zoom ima besplatnu uslugu koja omogućava sastanke jedan na jedan; – Klijenti ne moraju da instaliraju Zoom na svoje računare. • Morate da podsetite svoje klijente da: – Pronađu privatno, sigurno mesto za sesije (ne u baru ili taksiju!); – Osiguraju da drugi ne mogu da prisluškuju ili vide ekran; – Paze da ne govore previše glasno ako nosite slušalice; – Razgovarajte sa klijentom da li smeju/ne smeju da snimaju sesije. -Ako smeju, moraju snimati u sigurnoj, zaštićenoj datoteci. – Postoji mogućnost da očiste istoriju svog pregledača, e-poštu ili poruke nakon sesije. • Takođe ćete morati da čuvate snimke, beleške i kontakt podatke u zaštićenim datotekama – kao što biste fizičke beleške čuvali u zaključanom odeljku kabineta. -Postoji mogućnost korišćenja sigurne e-pošte, poput Hushmail ili ProtonMail. Ugovaranje Možda će biti potrebno da ponovo napravite ugovor sa klijentima, kako biste pokrili online rad: • Da bi vaš klijent dao saglasnost za rad na mreži – i u kom obliku; • Navedite da je rad pokriven pravnim sistemom vaše zemlje; • I da vaš rad pokriva vaše profesionalno telo za etiku i žalbe (i dajte link). • Trebalo bi da izjavite da niste u mogućnosti pružiti „hitnu“ negu i potvrditi da klijenti znaju kako da do nje dođu u svom okruženju; • Morate da obratite pažnju na detalje o „bezbednosnom kontaktu“ • Da biste pokrili način plaćanja: – Preporučuje se plaćanje unapred; – Neki nude različite cene ili ‘blokiraju rezervaciju’ za rad na mreži; – Klijenti mogu imati pravo da otkažu u određeno vreme. – Možete ugovoriti zadržavanje vlasništva nad bilo kojim snimanjem sesije (video, e-mailovi, tekstovi). Tehnička pitanja • U zavisnosti od medija koji koristite, vama i klijentu biće potrebno: – Računar, tablet, pametni telefon (ne preporučuje se) – sa: – Kamerom, mikrofonom; – Mogućim slušalicama. -Dovoljna internet brzina ili 4G signal za medij koji koristite. • Osigurajte da možete koristiti tehnologiju; prethodno uvežbajte. • Obratite pažnju na privatnost i sigurnost sesije • Ako radite na međunarodnom nivou, proverite bezbednost interneta u zemlji klijenta. • Strukturirana e-terapija je „asinhrona, to nije „istovremena“ razmena e-poruka. – Obično će pacijent provesti ‘sesiju’ (npr. 50 minuta) pišući e-poštu i slati je terapeutu, recimo u utorak. – Terapeut može da je pročita nakon toga – ali, kasnije (recimo u četvrtak), pročitaće ga (ponovo) i odgovoriti na e-mail napisan u roku od 50 minuta. • Instant Messaging (I.M. – tekst-chat) je sinhron: -terapeut i klijent se međusobno javljaju tokom dogovorenog vremena sesije (recimo, 50 minuta); -Ako se vrši direktno na pametnom telefonu, računaru ili tabletu, klijent će imati kopiju sesije; razmislite da li to želite. – Ako se IM vrši na sigurnoj platformi kao što je Zoom, moći ćete da kontrolišete bilo koje snimanje; – Više od bilo koje druge terapije, zahteva vešto korišćenje kontra-transfera; Klinička pitanja Ljudi se ponašaju drugačije putem interneta; možda ćete morati da prilagodite svoju teorijsku perspektivu ili kliničke tehnike da biste odgovorili ovom zahtevu. Naročito: • „Digitalni urođenici“ koji su odrasli sa internet svetom, mnogo su više upoznati sa njim, nego „digitalni imigranti“ koji su morali da uče kasnije u životu. • Verovatno ćete izgubiti ‘prisustvo’ kod nekih klijenata – dok će drugi procvetati i činiti se intimnijim putem interneta – posebno na telefonu ili I.M.-u. • Efekat dezinhibicije na mreži znači da se neki ljudi brzo i intenzivnije otvaraju na mreži. Ovo u početku može biti zapanjujuće; • Kao rezultat, odbrana i otpor mogu biti umanjeni. • ‘Diferencijal snage’ se menja na mnogo ravnopravniji odnos: – Nećete toliko „posedovati“ terapiju; – Klijenti su više “prirodni” nego u psihoterapiji “licem u lice”; • Slično tome, „slobodno asociranje “ se posmatra kao različito na mreži: – klijenti će se ‘sastajati’ u svom prostoru; – mogu vam pokazati fotografije; artefakti itd. – mogu sedeti u različitim sobama kod kuće – ili u bašti – Klijenti takođe mogu koristiti kućne ljubimce, jastuke, hranu itd kao odbrane; Međutim, sve je to materijal koji treba razmotriti i prilagoditi- a ne osuditi. • Rad sa struktuiranom e-poštom, telefonom ili I. M. („tekstom“) može biti veoma intenzivan ako se vrši pravilno (a „kontra-transfer“ je posebno važan. Međutim, bezbrižni psihoterapeut može se lako odvratiti i izgubiti koncentraciju.) • Različiti modaliteti mogu prilagoditi svoje tehnike – npr. umetnička psihoterapija, kognitivno analitička terapija. • Morate da obratite posebnu pažnju na zvuk, osvetljenje i pozadinu ako koristite video; vežbajte to pre nego što počnete da radite na mreži. Psihoterapeuti mogu biti prekomerno zabrinuti zbog stvari koje se dešavaju prilikom internet psihoterapije. Međutim, u terapiji licem u lice često postoje paralele. • Klijenti dolaze sa zakašnjenjem • Naglo odlaze – izlazeći <> zatvarajući poklopac laptopa; • Signal se prekine <> neko pokuca na vaša vrata; • Odevaju se ili se ponašaju neprimereno Morate da obratite posebnu pažnju na završetak terapije.

preuzeto sa sajta Saveza Društava Psihoterapeuta Srbije: https://savezpsihoterapeuta.org/

Psihološko savetovanje

Savetovanje je jedan od oblika psihološke pomoći. Podrazumeva rad na konkretnim problemima koji stvaraju poteškoće u svakodnevnom funkcionisanju kao što su učenje, motivacija, međuljudski odnosi, komunikacija, porodični sukobi, vaspitanje dece, emocionalni problemi, intezivan stres, preterana briga, anksiozni i depresivni simptomi,..itd. Može biti i samo informativnog karaktera ali ne ulkjučuje davanje gotovih saveta, već klijent uz razgovor sa savetnikom, njegovu analizu, procenu i predloge samostalno donosi odluke koje su za njega relevantne. Najčešće traje kraće- od svega par seansi do desetak susreta.

Psihoterapija

Psihoterapija se smatra složenijim oblikom psihološke pomoći jer po potrebi uključuje i dublju analizu i resruktuiranje ličnosti i ponašanja. Može po potrebi trajati vrlo dugo i obuhvatati rad sa težim psihičkim problemima i poremećajima (npr. anksiozni i depresivni poremećaji, opsesivno-kompulsivi poremećaj-OKP, posttraumatski stresni poremećaj- PTSP, rane traume, strah od smrti ili bolesti,..); bavi se analizom životnog scenarija, promenama “ranih odluka”, traganjem za smislom egzistencije, životnim ciljevima,..itd. Psihotrapija se primenjuje i kod ljudi koji nemaju nekih određenih problema već žele da rade na svom psihičkom razvoju, razvoju ličnih potencijala, znanja i veština- samorealizaciji, kreativnosti,itd.

Show Buttons
Hide Buttons